MARIDZOLA KNJIGE
|
Najrelevantniji komentari:
- Sex na stranu, De Sad je začetnik distopije. Bar u ovoj drami.
Posetite Instagram stranicu:
👇
Naletećete na pravu kolekciju, izvarednih, naslova. Prezentacija na blogu je deo rada sa autorkom rezenzija, uz dogovor, da ovde - na blogu - još više doprinesemo značaju odabranih književnih dela.
FILOZOFIJA U BUDOARU
Takođe, ukoliko nemate "Vulkan" u blizini, evo još nekoliko adresa za kupovinu knjige:
I besplatnih PDF izdanja:
Marquis de Sade
(Donatien Alphonse François de Sade, 1740–1814)
Rođenje i poreklo
Markiz de Sad rođen je 2. juna 1740. godine u Paris, u aristokratskoj porodici stare francuske plemićke loze. Njegovo puno ime bilo je Donatien Alphonse François de Sade. Otac mu je bio diplomata i oficir na kraljevskom dvoru, dok je majka bila povezana sa kraljevskom elitom Francuske.
Već kao dete bio je okružen luksuzom, ali i hladnim odnosima unutar aristokratije XVIII veka. Odgajan je delom kod rođaka i u strogim katoličkim ustanovama, naročito u jezuitskom koledžu Louis-le-Grand u Parizu. Tu dolazi u kontakt sa rigidnom disciplinom, religijskim pritiskom i sistemom represije koji će kasnije duboko obeležiti njegovo pisanje.
Vojna karijera i prvi skandali
Kao mladić ulazi u vojsku i učestvuje u Seven Years' War. Posle rata vraća se u Pariz i vodi život tipičnog dekadentnog aristokrate: kocka, bordeli, ekstravagantne zabave, nasilni seksualni ekscesi.
Godine 1763. ženi se Renée-Pélagie de Montreuil, ćerkom ugledne i veoma moćne porodice. Međutim, gotovo odmah nakon ženidbe počinju skandali zbog njegovog ponašanja prema prostitutkama i služavkama.
Optuživan je za:
fizičko zlostavljanje,
blasfemiju,
seksualno nasilje,
sodomiju,
trovanje afrodizijacima,
orgije i „izopačene rituale“.
U Francuskoj tog vremena aristokratija je često bila zaštićena od zakona, ali de Sad je postao toliko kompromitujući da čak ni veze njegove porodice nisu više mogle da ga zaštite.
Afera u Marseju i progon
Godine 1772. u Marseille izbija veliki skandal poznat kao „Afera u Marseju“. De Sad i njegov sluga Latour optuženi su da su prostitutkama davali bombone sa jakim afrodizijakom (kantaridinom), nakon čega su usledile seksualne orgije i navodno trovanje.
Osuđen je na smrt u odsustvu zbog sodomije i trovanja. Beži u Italy zajedno sa svojom svastikom Anne-Prospère, sa kojom je imao aferu.
Tokom narednih godina skriva se, biva hapšen, puštan, ponovo zatvaran. Njegov život postaje stalna smena:
bekstva,
policijskih potera,
tamnica,
sudova,
aristokratskih intervencija,
seksualnih skandala.
Bastilja i početak velikog pisanja
Godine 1777. konačno završava u zatvoru po naređenju kralja Luja XVI putem ozloglašenog lettre de cachet — kraljevskog naloga bez suđenja.
Tokom narednih gotovo trinaest godina nalazi se po raznim zatvorima:
Vincennes,
Bastilja,
Charenton.
Upravo u zatvoru nastaju njegova najvažnija dela.
Piše opsesivno, gotovo manično:
na sitnim komadićima papira,
marginama knjiga,
skrivenim rolama rukopisa.
Najpoznatiji primer jeste roman:
The 120 Days of Sodom
napisan 1785. godine u Bastilji na ogromnom svitku papira dugačkom oko 12 metara, ispisanom mikroskopskim rukopisom kako bi mogao da ga sakrije od stražara.
Postoje brojna svedočenja i legende da je, kada nije imao mastilo, pisao:
sopstvenom krvlju,
ugljem,
ostacima vina,
čađi i improvizovanim pigmentima po zidovima ćelija.
Neki delovi tih priča verovatno su kasnije romantizovani, ali je potvrđeno da je očajnički pokušavao da piše po svaku cenu, čak i u uslovima potpune izolacije.
Francuska revolucija
Tokom Francuske revolucije de Sad izlazi iz zatvora. Ironično, čovek koji je godinama bio simbol aristokratske dekadencije sada podržava revoluciju i odbacivanje monarhije.
U tom periodu pokušava da nastupi kao građanin-revolucionar:
drži govore,
učestvuje u lokalnoj politici,
odriče se plemićke titule.
Ali ubrzo i revolucionari počinju da ga smatraju opasnim i moralno monstruoznim. Tokom Jakobinskog terora ponovo završava u zatvoru i za dlaku izbegava giljotinu.
Najvažnija dela
Njegova dela kombinuju:
pornografiju,
filozofiju,
političku kritiku,
nihilizam,
ateizam,
ekstremno nasilje,
psihološku destrukciju.
Najpoznatija dela:
Justine
Juliette
Philosophy in the Bedroom
The 120 Days of Sodom
Aline and Valcour
Iz njegovog prezimena kasnije nastaje termin:
„sadizam“
reč koja označava seksualno zadovoljstvo povezano sa nanošenjem bola, dominacijom i poniženjem.
Ipak, de Sad nije bio samo pornografski pisac. Njegova dela predstavljaju ekstremnu filozofsku pobunu protiv:
Boga,
morala,
države,
prirodnog zakona,
društvene licemernosti.
Zbog toga su kasnije njime bili fascinirani:
nadrealisti,
psihoanalitičari,
egzistencijalisti,
avangardni umetnici XX veka.
Na njega su se osvrtali:
Sigmund Freud
Georges Bataille
André Breton
Michel Foucault
Poslednje godine — ludnica u Charentonu
Napoleonova vlast smatra njegova dela opasnim i degenerisanim. Godine 1801. ponovo je uhapšen zbog svojih knjiga.
Poslednje godine života provodi u azilu/ludnici u Charenton.
Tamo organizuje pozorišne predstave sa pacijentima, piše, režira i izaziva nove skandale. Uprava ustanove ga istovremeno smatra:
genijem,
ludakom,
moralnom pretnjom.
Navodno je imao i poslednju veliku ljubavnu vezu sa mladom glumicom Madeleine Leclerc.
Smrt
Markiz de Sad umire 2. decembra 1814. godine u Charentonu, u 74. godini života.
Tražio je da:
bude sahranjen bez pompe,
da grob ostane neobeležen,
da priroda izbriše svaki trag njegovog postojanja.
Ipak, njegova reputacija nastavila je da raste posle smrti.
Dugo je bio:
zabranjivan,
spaljivan,
cenzurisan,
proglašavan ludakom i monstrumom.
Tek u XX veku počinje ozbiljno proučavanje njegovog dela u književnosti, filozofiji i psihologiji.
Danas je Marquis de Sade jedna od najkontroverznijih figura evropske kulture — čovek koga jedni smatraju simbolom apsolutne dekadencije, a drugi brutalnim anatomom ljudske prirode i licemerja civilizacije. - Sebastian Sava Gor
Sebastian Sava Gor
✦ Zvanični sajt ✦
✦ Knjige · Nova Poetika ✦
✦ Wikipedia ✦
✦ Scribd & Društvene mreže ✦
✦ YouTube kanali ✦
✦ Dobra Knjiga · Izdanja ✦
Нема коментара:
Постави коментар