субота, 16. мај 2026.

MARIDZOLA KNJIGE ::: Marquis de Sade "Filozofija u Budoaru" | Markiz de Sad " Philosophy in the Bedroom"

 

MARIDZOLA KNJIGE



🔖

THE WRITE STUFF by @maridzola



photo by @maridzola

📙

Markiz de Sad (1740–1814) bio je francuski plemić, pisac, filozof i vojnik, najpoznatiji po svojim erotskim i skandaloznim delima u kojima je otvoreno prikazivao seksualne fantazije, nasilje, okrutnost i preispitivao granice morala. Njegovo prezime dalo je naziv pojmu sado-mazohizam (izvedeno iz "sadizam") zbog naglašavanja zadovoljstva u nanošenju ili trpljenju bola u seksualnom kontekstu.

Njegov život bio je buran i obeležen skandalima.
Poticao je iz aristokratske porodice i služio u vojsci.
Više puta je hapšen i zatvaran zbog optužbi za seksualne zloupotrebe, razvrat i „nemoralne“ spise.
Dugo je boravio u zatvorima i ludnicama, uključujući Bastilju, gde je započeo neka od svojih najpoznatijih dela.

Najpoznatija dela:
"120 dana Sodome" – mračna i ekstremna priča o perverzijama i sadizmu,
"Justine" i "Juliette" – romani koji kontrastriraju naivnost i porok,
"Filozofija u budoaru" – erotsko-filozofski dijalog.

U filozofskom smislu, de Sad je zagovarao radikalni individualizam, slobodu želja i odbacivanje tradicionalnog morala, čak i po cenu kršenja društvenih i zakonskih normi. Njegovi stavovi i dela izazivali su zgražavanje, ali i fascinaciju, pa ga neki smatraju pretečom modernih rasprava o slobodi izražavanja i tabuima.

*Knjiga jeste nešto nesvakidašnje i mogu da je preporucim samo ljudima baš otvorenog pogleda na svet, onim beskrajno radoznalim tipovima koji vole da zavire u sve i svašta bez moralisanja i osuđivanja...Šokantno i brutalno, ali prisutno...Markiz de Sad kao majstor čeprkanja po najmračnijim stranama uma i ispitivanju granica ljudske perverzije.


Najrelevantniji komentari:  

  • Sex na stranu, De Sad je začetnik distopije. Bar u ovoj drami.
Nije smatrao sebe sadistom,pre filozofom koji je ispitivao granice.Moja bibliotekarka tvrdi da je bio ludak,ja pak čovek koji je pisao otvoreno o najmračnijim stranama uma.


Posetite Instagram stranicu:

👇

MARIDZOLA KNJIGE

Naletećete na pravu kolekciju, izvarednih, naslova. Prezentacija na blogu je deo rada sa autorkom rezenzija, uz dogovor, da ovde - na blogu - još više doprinesemo značaju odabranih književnih dela.

KNJIŽARA VULKAN


FILOZOFIJA U BUDOARU

Šifra proizvoda: 334167
Isbn: 9788610026443

Izdavač : VULKAN IZDAVAŠTVO

Takođe, ukoliko nemate "Vulkan" u blizini, evo još nekoliko adresa za kupovinu knjige:

knjizara.com

Limundo

Riznica Knjiga

Kupindo - 650 din.

Kupindo: 1,000din.

Kupindo - 1299din.

I besplatnih PDF izdanja:

Knjižara Imperativ

SCRIBD


Маркиз де Сад

Marquis de Sade

(Donatien Alphonse François de Sade, 1740–1814)

Rođenje i poreklo

Markiz de Sad rođen je 2. juna 1740. godine u Paris, u aristokratskoj porodici stare francuske plemićke loze. Njegovo puno ime bilo je Donatien Alphonse François de Sade. Otac mu je bio diplomata i oficir na kraljevskom dvoru, dok je majka bila povezana sa kraljevskom elitom Francuske.

Već kao dete bio je okružen luksuzom, ali i hladnim odnosima unutar aristokratije XVIII veka. Odgajan je delom kod rođaka i u strogim katoličkim ustanovama, naročito u jezuitskom koledžu Louis-le-Grand u Parizu. Tu dolazi u kontakt sa rigidnom disciplinom, religijskim pritiskom i sistemom represije koji će kasnije duboko obeležiti njegovo pisanje.


Vojna karijera i prvi skandali

Kao mladić ulazi u vojsku i učestvuje u Seven Years' War. Posle rata vraća se u Pariz i vodi život tipičnog dekadentnog aristokrate: kocka, bordeli, ekstravagantne zabave, nasilni seksualni ekscesi.

Godine 1763. ženi se Renée-Pélagie de Montreuil, ćerkom ugledne i veoma moćne porodice. Međutim, gotovo odmah nakon ženidbe počinju skandali zbog njegovog ponašanja prema prostitutkama i služavkama.

Optuživan je za:

  • fizičko zlostavljanje,

  • blasfemiju,

  • seksualno nasilje,

  • sodomiju,

  • trovanje afrodizijacima,

  • orgije i „izopačene rituale“.

U Francuskoj tog vremena aristokratija je često bila zaštićena od zakona, ali de Sad je postao toliko kompromitujući da čak ni veze njegove porodice nisu više mogle da ga zaštite.


Afera u Marseju i progon

Godine 1772. u Marseille izbija veliki skandal poznat kao „Afera u Marseju“. De Sad i njegov sluga Latour optuženi su da su prostitutkama davali bombone sa jakim afrodizijakom (kantaridinom), nakon čega su usledile seksualne orgije i navodno trovanje.

Osuđen je na smrt u odsustvu zbog sodomije i trovanja. Beži u Italy zajedno sa svojom svastikom Anne-Prospère, sa kojom je imao aferu.

Tokom narednih godina skriva se, biva hapšen, puštan, ponovo zatvaran. Njegov život postaje stalna smena:

  • bekstva,

  • policijskih potera,

  • tamnica,

  • sudova,

  • aristokratskih intervencija,

  • seksualnih skandala.


Bastilja i početak velikog pisanja

Godine 1777. konačno završava u zatvoru po naređenju kralja Luja XVI putem ozloglašenog lettre de cachet — kraljevskog naloga bez suđenja.

Tokom narednih gotovo trinaest godina nalazi se po raznim zatvorima:

  • Vincennes,

  • Bastilja,

  • Charenton.

Upravo u zatvoru nastaju njegova najvažnija dela.

Piše opsesivno, gotovo manično:

  • na sitnim komadićima papira,

  • marginama knjiga,

  • skrivenim rolama rukopisa.

Najpoznatiji primer jeste roman:

The 120 Days of Sodom

napisan 1785. godine u Bastilji na ogromnom svitku papira dugačkom oko 12 metara, ispisanom mikroskopskim rukopisom kako bi mogao da ga sakrije od stražara.

Postoje brojna svedočenja i legende da je, kada nije imao mastilo, pisao:

  • sopstvenom krvlju,

  • ugljem,

  • ostacima vina,

  • čađi i improvizovanim pigmentima po zidovima ćelija.

Neki delovi tih priča verovatno su kasnije romantizovani, ali je potvrđeno da je očajnički pokušavao da piše po svaku cenu, čak i u uslovima potpune izolacije.


Francuska revolucija

Tokom Francuske revolucije de Sad izlazi iz zatvora. Ironično, čovek koji je godinama bio simbol aristokratske dekadencije sada podržava revoluciju i odbacivanje monarhije.

U tom periodu pokušava da nastupi kao građanin-revolucionar:

  • drži govore,

  • učestvuje u lokalnoj politici,

  • odriče se plemićke titule.

Ali ubrzo i revolucionari počinju da ga smatraju opasnim i moralno monstruoznim. Tokom Jakobinskog terora ponovo završava u zatvoru i za dlaku izbegava giljotinu.


Najvažnija dela

Njegova dela kombinuju:

  • pornografiju,

  • filozofiju,

  • političku kritiku,

  • nihilizam,

  • ateizam,

  • ekstremno nasilje,

  • psihološku destrukciju.

Najpoznatija dela:

  • Justine

  • Juliette

  • Philosophy in the Bedroom

  • The 120 Days of Sodom

  • Aline and Valcour

Iz njegovog prezimena kasnije nastaje termin:

„sadizam“

reč koja označava seksualno zadovoljstvo povezano sa nanošenjem bola, dominacijom i poniženjem.

Ipak, de Sad nije bio samo pornografski pisac. Njegova dela predstavljaju ekstremnu filozofsku pobunu protiv:

  • Boga,

  • morala,

  • države,

  • prirodnog zakona,

  • društvene licemernosti.

Zbog toga su kasnije njime bili fascinirani:

  • nadrealisti,

  • psihoanalitičari,

  • egzistencijalisti,

  • avangardni umetnici XX veka.

Na njega su se osvrtali:

  • Sigmund Freud

  • Georges Bataille

  • André Breton

  • Michel Foucault


Poslednje godine — ludnica u Charentonu

Napoleonova vlast smatra njegova dela opasnim i degenerisanim. Godine 1801. ponovo je uhapšen zbog svojih knjiga.

Poslednje godine života provodi u azilu/ludnici u Charenton.

Tamo organizuje pozorišne predstave sa pacijentima, piše, režira i izaziva nove skandale. Uprava ustanove ga istovremeno smatra:

  • genijem,

  • ludakom,

  • moralnom pretnjom.

Navodno je imao i poslednju veliku ljubavnu vezu sa mladom glumicom Madeleine Leclerc.


Smrt

Markiz de Sad umire 2. decembra 1814. godine u Charentonu, u 74. godini života.

Tražio je da:

  • bude sahranjen bez pompe,

  • da grob ostane neobeležen,

  • da priroda izbriše svaki trag njegovog postojanja.

Ipak, njegova reputacija nastavila je da raste posle smrti.

Dugo je bio:

  • zabranjivan,

  • spaljivan,

  • cenzurisan,

  • proglašavan ludakom i monstrumom.

Tek u XX veku počinje ozbiljno proučavanje njegovog dela u književnosti, filozofiji i psihologiji.

Danas je Marquis de Sade jedna od najkontroverznijih figura evropske kulture — čovek koga jedni smatraju simbolom apsolutne dekadencije, a drugi brutalnim anatomom ljudske prirode i licemerja civilizacije. - Sebastian Sava Gor






Sebastian Sava Gor

✦ Zvanični sajt ✦

✦ Knjige · Nova Poetika ✦

✦ Wikipedia ✦

✦ Scribd & Društvene mreže ✦

✦ YouTube kanali ✦

✦ Dobra Knjiga · Izdanja ✦

Нема коментара: