недеља, 11. април 2021.
Devo - Q: Are we not men? A: We are DEVO!
недеља, 4. април 2021.
Charles Mingus - Mingus Ah Um [FULL ALBUM]
четвртак, 1. април 2021.
Disciplina Kičme / Akademija Uživo
Petar Petrović Njegoš: "Gorski Vijenac" / Pesma: "Kolo Poje"
The Mountain Wreath
(Serbian: Горски вијенац / Gorski vijenac) is a epic poetry and a play written by Prince-Bishop and poet Petar II Petrović-Njegoš.
The Mountain Wreath From Wikipedia, the free encyclopedia
Njegoš wrote The Mountain Wreath during 1846 in Cetinje and published it the following year after the printing in an Armenian monastery in Vienna. It is a modern epic written in verse as a play, thus combining three of the major modes of literary expression. It is considered a masterpiece of Serbian and Montenegrin literature.
Petar Petrović Njegoš:
"Gorski Vijenac"
Pesma: "Kolo Poje"
Kolo poje Ljuta kletva pade na izroda!
Prokle mati od nevolje sina,
te knjeginja Ivanbegovica,
prokle Mara svog sina Stanišu.
Progrize joj sisu u posanje,
rajsko piće prosu u njedrima.
Stiže đecu roditeljska kletva!
Staniša je obraz ocrnio,
pohulio na vjeru Hristovu,
na junaĉko pleme Crnojevo;
obuka se u vjeru krvniĉku
i bratske je krvi ožednio.
Grdne treske povrh Lješkopolja!
Dva se brata bore oko vjere,
a oko njih hiljade ratnikah.
Stiže sina materina kletva,
pogibe mu vojska svakolika.
bježi Stanko uprav Bajazitu,
da s njim jede mađarske nosove.
O gnjijezdo junačke svobode,
jeste li te Bog nagleda okom,
mnogo li se muke prenijelo,
mnoge li te čekaju pobjede!
Dođoše poglavice turske, okolo sedam osam, i posjedaše s Crnogorcima,
svi muče i gledaju preda se.
Петар II Петровић Његош (1/13. новембар 1813 — 19/31. октобар 1851) био је српски православни владика црногорски и брдски и поглавар Старе Црне Горе и Брда од 1830. до 1851. године. Један је од највећих српских пјесника и филозофа.
Рођен је у селу Његуши, близу Цетиња, као Радоје „Раде” Томов Петровић, а образовао се у неколико манастира у Црној Гори и постао је духовни и свјетовни вођа Црне Горе након смрти свог стрица Петра I. Пошто је уклонио све почетне унутрашње противнике својој владавини, сконцентрисао се на уједињавање црногорских племена и успостављање централизоване државе. Увео је редовне порезе и низ нових закона да замијене оне које су његови претходници увели много прије њега. Увођење пореза се показало врло непопуларним међу црногорским племенима и због тога је током његове владавине избило неколико буна. Његошева владавина је такође обиљежена сталним политичким и војним сукобом са Османским царством и његовим покушајима да прошири територију Црне Горе уз добијање безусловног признања од Високе порте. Залагао се за ослобођење и уједињење свих Срба и био је спреман да се одрекне својих свјетовних власти зарад уједињења са Србијом...
Петар II Петровић Његош С Википедије, слободне енциклопедије
среда, 31. март 2021.
Bodychoke - Cold river Songs - 1998 Full album
уторак, 30. март 2021.
Stranglers - Best of the Best
Međed, svinja i lisica / Narodne srpske pripovetke
Napisao Vuk Stefanović Karadžić U Beču, 1821.
Udruže se međed, svinja i lisica, pa se dogovore, da oru zemlju i da siju pšenicu, da se rane. Zapitaju jedno drugoga, šta će koje raditi, i kako će sjeme naći. Svinja reĉe: "Ja ću provaliti koš, i ukrašću sjeme; i ja ću mojom surlom uzorati." Međed reĉe: "Ja ću posijati." A lisica reĉe: "Ja ću mojim repom podrljati." Uzoraše, posijaše. Dođe žetva. Staše se razgovarati, kako će početi. Svinja reče: "Ja ću žeti." Međed reĉe: "Ja ću snoplje vezati." Lisica reĉe: "Ja ću klasje kupiti." Počeše i snoplje povezaše. Sad se staše dogovarati, kako će da vršu. Svinja reĉe: "Ja ću guvno načiniti." Međed reĉe: "Ja ću snoplje snijeti, i ja ću i vrijeći." Svinja reĉe: "Ja ću pretresati, i rastaviću slamu od pšenice." Lisica reĉe: "Ja ću mojim repom trniti pljevu sa pšenice." Svinja reĉe: "Ja ću ovijati;" a međed reče: "Ja ću žito razdijeliti.'' Ovrgoše. Međed žito podijeli; ali ga ne podijeli pravo: zašto ga svinja zamoli, te joj dade samo slamu, a pšenicu svu uze sam, lisici ne dade ništa. Rasrdi se lisica, pa otide na tužbu, i kaza im, da će im dovesti jednoga carskog čoveka, koji će žito pravo razdijeliti. Uplaši se svinja i međed, pa reče međed svinji.: "Zakopaj se ti, svinjo u slamu, a ja ću se popeti na ovu krušku." Zakopa se svinja u slamu a međed se pope na krušku. Lisica otide, te nađe maĉku, pa je pozva u društvo, da idu na guvno, da vataju miševe. Znajući mačka da na guvnu ima dosta miševa, poče rado; pa sad iznad puta, sad ispod puta, trči za pticama. Opazi je međed s kruške po izdaleka, pa kaže svinji: "Zlo svinjo! eto lisice, đe vodi strašnoga bumbašira: ogrnuo ćurak od kune, pa i krilate tice vata oko puta." U tom se mačka ukrade međedu iz očiju, pa kroz travu dođe na guvno, i tražeći miša stane šuškati po slami. Svinja podigne glavu, da vidi, šta je, a mačka pomisli od njezine surle da je miš, pa skoči, te svinju šapama za nos. Svinja se uplaši, pa rukne i skoĉi, te nada u potok; a mačka se prepadne od svinje, pa skoči na krušku; a međed pomisli, da je ona već svinju udavila, pa ide sad na njega, pa od strha padne s kruške na zemlju, te se razbije i crkne; a lisici ostane sve žito i slama.
Featured Post
Sebastian Sava Gor: O Dostojevskom: "Život kao roman - roman kao ispovest"
ФЈОДОР МИХАЈЛОВИЧ ДОСТОЈЕВСКИ: ЖИВОТ КАО РОМАН, РОМАН КАО ИСПОВЕСТ Фјодор Михајлович Достојевски (1821–1881) је један од „најгенија...
-
Љубичасти крак светлости сваке ништавности у нама Кратке приче већ дуго привлаче посену пажњу читалаца, а када се у њима нађу модерни еле...
-
Понекад, када човек пожели да се врати суштини, да се одмори од буке и вештачког света, који све више личи на сцену без глумца, најбољи на...
-
Varljivo leto 68' (1984) 🎥'Varljivo leto '68'' je jugoslovenski film iz 1984. godine, komična priča reditelja Gorana ...


